Zahtev za raskid ugovora o radu od strane zaposlenog – kako pravilno dati otkaz (primer zahteva i otkazni rok)?

Mnogi zaposleni se u jednom trenutku nađu u situaciji da žele da promene posao, započnu novi profesionalni put ili jednostavno napuste trenutnog poslodavca. U takvim okolnostima postavlja se pitanje: kako pravilno podneti zahtev za raskid ugovora o radu?

Iako na prvi pogled deluje jednostavno, postupak raskida radnog odnosa ima određena pravila koja su propisana Zakonom o radu Republike Srbije. Nepravilno podnet zahtev može dovesti do nesporazuma sa poslodavcem, pa čak i do potencijalnih pravnih problema.

U ovom tekstu objašnjavamo:

Šta je zahtev za raskid ugovora o radu?

Zahtev za raskid ugovora o radu predstavlja pisanu izjavu zaposlenog kojom on obaveštava poslodavca da želi da prestane radni odnos.

U praksi se često koristi izraz “davanje otkaza”, ali je važno razumeti da postoje dva različita načina prestanka radnog odnosa na inicijativu zaposlenog:

  1. Otkaz ugovora o radu od strane zaposlenog
  2. Sporazumni raskid ugovora o radu

Kod prvog slučaja zaposleni jednostrano raskida ugovor, dok je kod drugog potreban pristanak obe strane.

Ukoliko želite detaljnije objašnjenje samog instituta otkaza ugovora o radu, možete pročitati i naš tekst:
https://dvorniclaw.rs/otkaz-ugovora-o-radu/

Sadržaj teksta

  1. Koja je razlika između otkaza i sporazumnog raskida
  2. Kako se pravilno podnosi zahtev za raskid ugovora o radu
  3. Koliki je otkazni rok i kada počinje da teče
  4. Praktičan primer zahteva za raskid ugovora o radu
  5. Kada zaposleni najčešće podnose zahtev za raskid ugovora o radu?
  6. Najčešće greške prilikom podnošenja zahteva za raskid ugovora o radu
  7. Najčešća pitanja zaposlenih (FAQ)
  8. Zaključak

1. Razlika između otkaza i sporazumnog raskida ugovora o radu

Ovo je jedna od najčešćih dilema zaposlenih.

1. Otkaz ugovora o radu od strane zaposlenog

Zaposleni ima pravo da u svakom trenutku otkaže ugovor o radu, bez obaveze da obrazlaže razloge poslodavcu. 

Međutim, u tom slučaju mora da ispoštuje otkazni rok koji je propisan:

U Srbiji otkazni rok obično iznosi najmanje 15 dana, ali može biti i duži ako je tako predviđeno ugovorom, ali ne više od 30 dana. 

2. Sporazumni raskid ugovora o radu

Kod sporazumnog raskida:

  • poslodavac i zaposleni zajednički odlučuju o prestanku radnog odnosa
  • ne postoji obavezan otkazni rok
  • datum prestanka rada se određuje sporazumno

Ovaj model se često koristi kada obe strane žele da brzo i bez konflikta okončaju radni odnos.

2. Kako pravilno podneti zahtev za raskid ugovora o radu?

Iako zakon ne propisuje striktan obrazac, zahtev za raskid ugovora o radu mora biti u pisanoj formi.

U zahtevu je poželjno navesti sledeće elemente:

  • ime i prezime zaposlenog
  • naziv poslodavca
  • datum podnošenja zahteva
  • jasnu izjavu o otkazu ugovora o radu
  • eventualno datum prestanka radnog odnosa
  • potpis zaposlenog

Najbolja praksa je da se zahtev:

  • preda lično uz potvrdu prijema
  • ili pošalje preporučenom poštom na adresu poslodavca

Na taj način zaposleni ima dokaz da je poslodavac primio zahtev.

3. Otkazni rok – koliko traje i kada počinje?

Jedno od ključnih pitanja jeste trajanje otkaznog roka.

Prema Zakonu o radu, otkazni rok:

  • ne može biti kraći od 15 dana
  • ne može biti duži od 30 dana

Otkazni rok počinje da teče od dana dostavljanja otkaza poslodavcu.

Za vreme otkaznog roka zaposleni je dužan da:

  • nastavi da izvršava svoje radne obaveze
  • preda dokumentaciju i radne zadatke
  • omogući urednu primopredaju posla.

U praksi, mnogi poslodavci i zaposleni se dogovore da se radni odnos završi ranije, naročito kada postoji sporazum.

4. Praktičan primer zahteva za raskid ugovora o radu

 U nastavku je jednostavan primer koji zaposleni može koristiti kao osnovu.

Primer zahteva

Zaposleni:
Ime i prezime
Adresa

Poslodavac:
Naziv poslodavca
Adresa

Datum:

Predmet: Otkaz ugovora o radu

Poštovani,

Ovim putem vas obaveštavam da dajem otkaz na ugovor o radu zaključen dana ______ godine.

U skladu sa Zakonom o radu i ugovorom o radu, otkazni rok iznosi ____ dana i počinje da teče od dana dostavljanja ovog obaveštenja.

Molim vas da preduzmete sve potrebne radnje radi prestanka mog radnog odnosa.

S poštovanjem,

Potpis zaposlenog

5. Kada zaposleni najčešće podnose zahtev za raskid ugovora o radu?

U praksi postoji nekoliko najčešćih razloga zbog kojih zaposleni odlučuju da raskinu ugovor o radu:

Promena posla

Zaposleni često dobiju bolju poslovnu ponudu kod drugog poslodavca.

Nezadovoljstvo radnim uslovima

Razlozi mogu biti:

  • visina zarade
  • radno vreme
  • organizacija posla
  • međuljudski odnosi.

Preseljenje ili lični razlozi

U nekim slučajevima zaposleni napuštaju posao zbog:

  • preseljenja
  • porodičnih razloga
  • pokretanja sopstvenog biznisa.

Bez obzira na razlog, zaposleni nije dužan da obrazlaže otkaz, za razliku od otkaza rada od strane poslodavca gde mora da postoji zakonski osnov i da bude ispoštovana zakonska procedura.

6. Najčešće greške prilikom podnošenja zahteva za raskid ugovora o radu

U praksi se često javljaju određene greške koje mogu zakomplikovati situaciju.

Usmeni otkaz

Usmeni otkaz nema pravno dejstvo. Otkaz mora biti u pisanoj formi.

Nepoštovanje otkaznog roka

Ako zaposleni ne poštuje otkazni rok, poslodavac može zahtevati naknadu štete.

Neprecizan zahtev

Važno je da zahtev jasno sadrži:

  • izjavu o otkazu
  • datum
  • identitet zaposlenog.

7. FAQ – Najčešća pitanja zaposlenih

Da li zaposleni mora da obrazloži otkaz?

Ne. Zaposleni može dati otkaz bez navođenja razloga.

Da li poslodavac može odbiti otkaz?

Ne može. Otkaz zaposlenog je jednostrana izjava volje zaposlenog.

Da li zaposleni može otići sa posla odmah?

Samo ako se poslodavac i zaposleni sporazumeju o prestanku radnog odnosa bez otkaznog roka.

Da li zaposleni ima pravo na neiskorišćen godišnji odmor?

Da. Poslodavac je dužan da:

  • omogući korišćenje odmora
  • ili isplati naknadu za neiskorišćene dane.

8. Zaključak

Podnošenje zahteva za raskid ugovora o radu je pravo svakog zaposlenog. Ipak, važno je da se ovaj postupak sprovede pravilno kako bi se izbegle nepotrebne komplikacije sa poslodavcem.

Ključne stvari koje treba imati na umu su:

  • zahtev mora biti u pisanoj formi
  • potrebno je poštovati otkazni rok
  • poželjno je obezbediti dokaz o prijemu zahteva.

Na taj način zaposleni može mirno i profesionalno završiti radni odnos i nastaviti svoju karijeru bez pravnih prepreka.

Za sve dodatne informacije i pravnu podršku, advokatska kancelarija Dvornić vam stoji na raspolaganju. 

Napomena: Ovaj blog je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savet. Za konkretna pitanja i pravnu podršku, molimo vas da se obratite advokatskoj kancelariji Dvornić.

Poslednji tekstovi