Šta predstavlja pravo na godišnji odmor?
Pravo na godišnji odmor jedno je od osnovnih prava svakog zaposlenog regulisano Zakonom o radu. Njegova svrha nije samo odmor od svakodnevnih radnih obaveza, već očuvanje zdravlja, bezbednosti i radne sposobnosti zaposlenog.
Iako se u praksi često govori o broju dana godišnjeg odmora ili mogućnosti njegovog prenosa u narednu godinu, jedno pitanje se posebno često postavlja: šta se dešava ako zaposleni ne iskoristi godišnji odmor?
Da li poslodavac mora da isplati naknadu? Da li zaposleni može da traži novac umesto odmora? Šta ako radni odnos prestane pre nego što je godišnji odmor iskorišćen?
U nastavku odgovaramo na najvažnija pitanja i objašnjavamo prava zaposlenih i obaveze poslodavaca kada je reč o godišnjem odmoru i naknadi za neiskorišćene dane.
Sadržaj teksta:
- Ko ima pravo na godišnji odmor?
- Kada zaposleni ima pravo na naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor?
- Da li poslodavac može da isplati godišnji odmor umesto njegovog korišćenja?
- Šta se dešava sa godišnjim odmorom kada zaposleni da otkaz ili mu prestane radni odnos?
- Kako se obračunava naknada za neiskorišćeni godišnji odmor?
- Najčešće greške zaposlenih i poslodavaca
- FAQ – najčešća pitanja
- Zaključak
1. Ko ima pravo na godišnji odmor?
Pravo na godišnji odmor ima svaki zaposleni koji je zasnovao radni odnos, bez obzira na to da li radi o ugovoru na određeno ili ugovoru na neodređeno vreme.
Dužina godišnjeg odmora zavisi od više faktora, kao što su:
- uslovi rada;
- radno iskustvo;
- stručna sprema;
- doprinos zaposlenog;
- druga merila propisana opštim aktom ili ugovorom o radu.
Važno je naglasiti da je godišnji odmor pravo zaposlenog, ali i obaveza poslodavca da omogući njegovo korišćenje. Cilj godišnjeg odmora nije finansijska korist, već stvarni odmor zaposlenog.
Zbog toga zakon polazi od principa da se godišnji odmor koristi u naturi, odnosno kroz odsustvo sa rada, a ne kroz isplatu novca.
2. Kada zaposleni ima pravo na naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor?

Ovo je jedno od najčešćih pitanja koje zaposleni postavljaju.
Odgovor je jednostavan:
Pravo na novčanu naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor postoji isključivo kada zaposlenom prestane radni odnos, a prethodno nije iskoristio godišnji odmor na koji je imao pravo.
Drugim rečima, dok radni odnos traje, zaposleni ne može zahtevati da mu se godišnji odmor „isplati“. Poslodavac je dužan da mu omogući njegovo korišćenje.
Tek kada radni odnos prestane, neiskorišćeni dani godišnjeg odmora pretvaraju se u novčano potraživanje koje poslodavac mora da isplati.
Ovo pravilo važi bez obzira na razlog prestanka radnog odnosa, bilo da je reč o:
- otkazu zaposlenog;
- otkazu od strane poslodavca;
- sporazumnom raskidu;
- isteku ugovora o radu na određeno vreme;
- odlasku u penziju.
3. Da li poslodavac može da isplati godišnji odmor umesto njegovog korišćenja?
Ne.
Dok radni odnos traje, godišnji odmor se ne može zameniti novčanom naknadom.
U praksi se ponekad dešava da zaposleni kaže:
„Ne želim da koristim godišnji odmor, samo mi ga isplatite.“
Takav dogovor nije u skladu sa svrhom prava na godišnji odmor. Ideja ovog prava jeste da zaposleni dobije vreme za odmor i oporavak, a ne dodatnu zaradu.
Poslodavac zato ne bi trebalo da nudi isplatu umesto korišćenja godišnjeg odmora, niti zaposleni može zahtevati takvu isplatu dok radni odnos traje.
Izuzetak postoji jedino kada radni odnos prestaje, jer tada više nije moguće iskoristiti godišnji odmor.
4. Šta se dešava sa godišnjim odmorom kada zaposleni da otkaz ili mu prestane radni odnos?
Kada zaposleni daje otkaz ili mu radni odnos prestaje iz bilo kog drugog razloga, postavlja se pitanje šta će biti sa preostalim danima godišnjeg odmora.
U praksi postoje dve mogućnosti.
Prva je da zaposleni, ukoliko za to postoje uslovi, iskoristi godišnji odmor pre dana prestanka radnog odnosa.
Druga mogućnost je da to nije moguće zbog organizacije rada ili kratkog vremena do prestanka radnog odnosa. U tom slučaju poslodavac je dužan da isplati novčanu naknadu za neiskorišćene dane.
Važno je naglasiti da zaposleni ne gubi ovo pravo samo zato što je on dao otkaz. Česta je zabluda da pravo na naknadu postoji samo kada poslodavac otkaže ugovor o radu. To nije tačno.
Pravo na naknadu postoji svaki put kada radni odnos prestane, a godišnji odmor nije iskorišćen.
5. Kako se obračunava naknada za neiskorišćeni godišnji odmor?
Visina naknade zavisi od zarade koju je zaposleni ostvarivao i broja neiskorišćenih dana godišnjeg odmora.
Jednostavno rečeno, što je veći broj neiskorišćenih dana i što je veća prosečna zarada zaposlenog, to će i naknada biti viša.
Primer 1
Marko je radio u jednoj kompaniji četiri godine i dao je otkaz krajem septembra.
Do dana prestanka radnog odnosa ostalo mu je još osam dana neiskorišćenog godišnjeg odmora.
Pošto više nije moguće da ih iskoristi, poslodavac je dužan da mu za tih osam dana isplati odgovarajuću novčanu naknadu zajedno sa ostalim potraživanjima po prestanku radnog odnosa.
Primer 2
Jelena radi na određeno vreme. Ugovor joj ističe 31. decembra.
Zbog povećanog obima posla nije iskoristila pet dana godišnjeg odmora.
Iako joj ugovor jednostavno ističe, poslodavac je i dalje dužan da joj isplati naknadu za pet neiskorišćenih dana godišnjeg odmora.
6. Najčešće greške zaposlenih i poslodavaca
U praksi se često ponavljaju iste greške koje kasnije dovode do nesporazuma ili sudskih sporova.
Greške zaposlenih
- smatraju da mogu u svakom trenutku tražiti isplatu godišnjeg odmora umesto njegovog korišćenja;
- veruju da gube pravo na naknadu ako sami daju otkaz;
- ne proveravaju koliko im je dana godišnjeg odmora ostalo do prestanka radnog odnosa.
Greške poslodavaca
- ne omoguće zaposlenom korišćenje godišnjeg odmora na vreme;
- ne obračunaju naknadu za neiskorišćene dane po prestanku radnog odnosa;
- smatraju da zaposleni nema pravo na naknadu ako je sam otkazao ugovor o radu;
- pogrešno obračunaju broj dana ili visinu naknade.
Pravilno planiranje godišnjih odmora i blagovremeno rešavanje svih otvorenih pitanja značajno smanjuju rizik od sporova između zaposlenog i poslodavca.
7. FAQ – Najčešća pitanja
Da li zaposleni može da traži isplatu godišnjeg odmora umesto da ga koristi?
Ne. Dok radni odnos traje, godišnji odmor se koristi kroz odsustvo sa rada, a ne kroz isplatu novca.
Kada zaposleni stiče pravo na naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor?
Kada mu prestane radni odnos, a nije iskoristio godišnji odmor na koji je imao pravo.
Da li zaposleni ima pravo na naknadu ako sam da otkaz?
Da. Razlog prestanka radnog odnosa nije odlučujući. Ukoliko postoje neiskorišćeni dani godišnjeg odmora, zaposleni ima pravo na odgovarajuću naknadu.
Da li zaposleni ima pravo na naknadu ako mu istekne ugovor na određeno vreme?
Da. Ako do isteka ugovora nije iskoristio godišnji odmor, poslodavac je dužan da isplati naknadu za neiskorišćene dane.
Da li poslodavac može jednostavno da kaže da je godišnji odmor propao?
Ne. Ako radni odnos prestane, a godišnji odmor nije iskorišćen, pravo zaposlenog ne prestaje već se ostvaruje kroz novčanu naknadu.
Kada je najbolje proveriti stanje godišnjeg odmora?
Pre donošenja odluke o prestanku radnog odnosa, kako bi zaposleni i poslodavac na vreme utvrdili da li će godišnji odmor biti iskorišćen ili će postojati obaveza isplate naknade.
8. Zaključak
Pravo na godišnji odmor predstavlja jedno od najvažnijih prava iz radnog odnosa i ima za cilj da zaposlenom omogući odmor, oporavak i očuvanje radne sposobnosti. Zato se godišnji odmor, po pravilu, koristi kroz odsustvo sa rada, a ne kroz isplatu novčane naknade.
Međutim, kada radni odnos prestane pre nego što zaposleni iskoristi godišnji odmor, zakon štiti njegovo pravo tako što predviđa obavezu poslodavca da isplati naknadu za sve neiskorišćene dane na koje je zaposleni imao pravo.
Upravo zbog toga, i zaposleni i poslodavci bi trebalo da blagovremeno vode evidenciju o iskorišćenim danima godišnjeg odmora i da pre prestanka radnog odnosa provere da li postoje neizmirene obaveze. Na taj način mogu se izbeći nepotrebni nesporazumi, dodatni troškovi i eventualni sudski sporovi.
Ukoliko imate dilemu u vezi sa pravom na godišnji odmor, obračunom naknade ili drugim pitanjima iz oblasti radnog prava, pravovremeni pravni savet može vam pomoći da zaštitite svoja prava i izbegnete nepotrebne rizike.
Napomena: Ovaj blog je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savet. Za konkretna pitanja i pravnu podršku, molimo vas da se obratite advokatskoj kancelariji Dvornić.
